Predsjednik Hrvatske republikanske stranke Slaven Raguž ocijenio je u emisiji BHT1 uživo, da rezultati koje je ostvarila Hrvatska petorka nisu ispunili sve postavljene ciljeve, ali da je HRS ponovio i blago popravio rezultat s prethodnih općih izbora. Govoreći o formiranju vlasti, poručio je da njegova stranka neće pristati biti „ničiji privjesak“, a na državnom nivou očekuje dugotrajne pregovore i politička uslovljavanja.
Raguž je kazao da je HRS, posmatrano pojedinačno, zadovoljan ostvarenim rezultatom, ali da Hrvatska petorka nije postigla cilj da bez nje ne bude moguće formirati izvršnu vlast na svim nivoima.
„Ako bih gledao pojedinačno kao HRS, mi smo u promilima narasli. Ponovili smo rezultat s prošlih općih izbora, malo ga pojačali, ali općenito kao petorka nismo ostvarili one maksimalne ciljeve koje smo zadali“, rekao je Raguž.
Istakao je da je stranka spremna preuzeti odgovornost u vlasti, ali ne po svaku cijenu.
„Postoje određene kalkulacije koje uključuju i nas, ali nećemo se gurati, niti ćemo biti ičiji privjesak“, poručio je.
Bez formalnih razgovora s HDZ-om BiH
Govoreći o pregovorima o formiranju vlasti, Raguž je potvrdio da HRS nije imao formalne ni službene razgovore s HDZ-om BiH.
„Bilo je određenih neslužbenih kontakata, ali dalje od toga se nije išlo“, kazao je.
Prema njegovim riječima, dalji rasplet zavisit će od konstituisanja klubova naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ali i od sastava Državnog doma naroda. Posebno je izdvojio pitanje učešća SDP-a u vlasti na federalnom i državnom nivou.
Raguž smatra da su SDA, HDZ BiH i SDP matematički u mogućnosti dogovoriti većine, ali da ostaje otvoreno pitanje hoće li se formirati drugačiji politički blok.
„Očekujem četiri godine stagnacije“
Komentarišući odnose SDA, HDZ-a BiH i SNSD-a, Raguž je ocijenio da politička osovina tih stranaka, kako je naveo, nije prestala funkcionisati ni tokom prethodnog mandata.
„Bez obzira što SDA nije participirala u vlasti na razini Federacije, itekako je ta osovina funkcionirala i tijekom ove većine koja je bila u biti trojkaška, takozvana većina“, rekao je Raguž, dodajući da je kao zastupnik u Parlamentu Federacije BiH imao uvid u to koji su projekti prolazili i za koga su pisani zakoni.
Smatra da bi se u narednom periodu takvi odnosi mogli odvijati otvorenije.
„Ja, nažalost, očekujem četiri godine stagnacije, četiri godine bavljenja samim sobom, četiri godine isključivo kadrovske politike i tenderizacije“, kazao je.
Dodao je da očekuje da će kadrovska pitanja i politički obračuni biti u prvom planu, dok bi se o drugim problemima moglo razgovarati tek nakon toga.
„Daj Bože da me stvarnost demantira, da ću biti u krivu, ali bojim se da će prvo biti kadrovska politika na dnevnom redu, pa onda osveta za ono što se događalo ranije, pa tek onda ćemo razgovarati o nečem drugom“, rekao je Raguž.
Formiranje vlasti na državnom nivou moglo bi potrajati
Govoreći o uslovljavanjima političkih stranaka, Raguž je podsjetio na različite zahtjeve koji se postavljaju u pregovorima, ali i na rokove za formiranje vlasti u Federaciji BiH.
Istakao je da je potrebno odvojeno posmatrati federalni i državni nivo. Za Federaciju su, kako je naveo, važni rokovi koje je definisao visoki predstavnik Kristijan Šmit, dok će na državnom nivou mnogo toga zavisiti od konstituisanja Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Raguž ne isključuje mogućnost da se vlast u Federaciji ne formira u predviđenim rokovima i da dođe do ponovljenih izbora, ali smatra da će politički akteri ipak pokušati postići dogovor.
„Nije nemoguće, ali mislim da će se na kraju dogovoriti na nekakav način“, kazao je.
Dodao je da bi se konkretni obrisi nove izvršne vlasti u Federaciji BiH mogli znati tek na proljeće naredne godine.
„Ja mislim da bi tamo nekad, četvrti, peti mjesec dogodine, mogli imati obrise, konkretne obrise nove izvršne vlasti u Federaciji“, rekao je Raguž.
Za državni nivo, međutim, očekuje duže pregovore i više političkih uslovljavanja.
„Diranje u valutni odbor je rušenje temelja BiH“
Jedna od tema razgovora bili su i zahtjevi koji se odnose na Centralnu banku BiH i valutni odbor. Raguž smatra da bi promjene u tom segmentu predstavljale ozbiljan udar na ekonomske temelje države.
„To nije radikalno, to je promjena u temelju Bosne i Hercegovine“, ocijenio je.
Objasnio je da bi, prema njegovom mišljenju, omogućavanje političkog utjecaja na valutni odbor otvorilo prostor za zaduživanje i kreiranje inflatornih kretanja, uz mogućnost štampanja novca.
„Zato je meta na Centralnoj banci, zato je meta na valutnom odboru i zato je meta na povezanosti konvertibilne marke sa deviznim rezervama“, rekao je Raguž.
Smatra da bi takve promjene ubrzale, kako je naveo, degradaciju države.
„Ako dopustimo to, to nije radikalan potez, to je rušenje temelja Bosne i Hercegovine“, poručio je.
Raguž je ocijenio i da zahtjevi koji se odnose na Centralnu banku dodatno komplikuju pregovore o formiranju vlasti na državnom nivou.
O Darijani Filipović: „Nadam se da će upotrijebiti sve instrumente“
Komentarišući izbor Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH, Raguž je kazao da će njen doprinos zavisiti od toga kako bude koristila poziciju i ovlaštenja koja joj pripadaju.
„Neću prejudicirati ništa, ali sjetite se samo kad je Dragan Čović bio član Predsjedništva, ne samo Dragan Čović, kad je Željko Komšić, svi ovi koji su bili članovi Predsjedništva, je li nam život prije njih i poslije njih bio imalo bolji? Nije, apsolutno nimalo“, rekao je.
Izrazio je nadu da će Filipović iskoristiti raspoložive instrumente za djelovanje u interesu društva i u skladu s onim što je najavljivala tokom predizborne kampanje.
Plate političara vezao bi za rezultate rada
Na kraju razgovora, Raguž je odgovorio i na anketno pitanje o tome za koji bi ekonomski parametar zakonom vezao plate političara.
Njegov prijedlog je efikasnost, odnosno mjerenje učinka kroz ključne pokazatelje rada.
„Definirajte političare KPI-evima i ako na kraju mjeseca zadovolje svoje planove, onda im platiše. Nek’ plata bude direktno proporcionalna ključnim pokazateljima njihovog rada“, kazao je.
Smatra da bi takav model doprinio tome da izabrani predstavnici budu odgovorniji prema poslu za koji su ih građani birali.
