Azijska tržišta dionica u petak su zabilježila neujednačene rezultate nakon blagih gubitaka na Wall Streetu, dok je cijena nafte pala za više od jednog dolara nakon što je dostigla najviši nivo od ljeta 2024. godine.
Nakon snažnog rasta ranije ove sedmice, cijene nafte su u petak oslabile, pružajući kratkotrajan predah tržištima koja su posljednjih dana pod pritiskom zbog zabrinutosti oko proizvodnje i snabdijevanja usljed rata s Iranom.
Američka referentna nafta WTI u jutarnjem trgovanju pala je za 1,2 posto i iznosila 80,07 dolara po barelu, nakon što je dan ranije dostigla 81,01 dolar. Istovremeno je i Brent, globalni referentni tip nafte, pojeftinio za oko 1 posto i trgovao se po cijeni od 84,59 dolara po barelu, nakon što je u četvrtak dosegao 85,41 dolar.
Dalji rast
Analitičari upozoravaju da bi eventualni dalji rast cijena nafte, posebno ukoliko bi dostigle oko 100 dolara po barelu i zadržale se na tom nivou, mogao predstavljati ozbiljan teret za globalnu ekonomiju. Zbog neizvjesnosti u vezi s razvojem sukoba finansijska tržišta ove sedmice bilježe velike i brze oscilacije.
Pad cijena u petak uslijedio je nakon što su Sjedinjene Američke Države Indiji odobrile privremeno, 30-dnevno izuzeće za kupovinu ruske nafte. Analitičari ING-a Warren Patterson i Ewa Manthey naveli su da taj potez nije presudan, ali pokazuje nastojanje Washingtona da spriječi dalji rast cijena energenata.
Dalji smjer kretanja cijena nafte, kako ističu analitičari, u velikoj mjeri će zavisiti od stabilizacije prometa kroz Hormuški moreuz, gdje su posljednjih dana zabilježeni poremećaji u kretanju tankera. Procjenjuje se da kroz ovaj prolaz između Irana i Omana prolazi oko petina svjetske pomorske trgovine naftom.
Terminski ugovori na američke berzanske indekse blago su porasli dok sukob s Iranom ulazi u sedmi dan, uz nastavak izraelskih zračnih napada na ciljeve u Iranu i Libanu. Futures na S&P 500 porastao je za 0,2 posto, dok je futures na Dow Jones bio viši za 0,3 posto.
Na azijskim berzama rezultati su bili različiti. Južnokorejski indeks Kospi pao je 0,8 posto na 5.536,40 poena nakon izrazito nestabilne sedmice u kojoj je u srijedu izgubio 12 posto, a u četvrtak nadoknadio gotovo cijeli pad rastom od skoro 10 posto. Prije izbijanja sukoba indeks je probio granicu od 6.000 poena.
Japanski Nikkei 225 porastao je 0,4 posto na 55.518,63 poena, dok je hongkonški Hang Seng ojačao 1,6 posto na 25.713,49 poena. Šangajski kompozitni indeks zabilježio je skroman rast od 0,1 posto i iznosio 4.113,70 poena.
S druge strane, australski S&P/ASX 200 pao je 1,1 posto na 8.845,30 poena. Tajvanski Taiex izgubio je 0,4 posto, dok je indijski Sensex oslabio 0,6 posto.
Na Wall Streetu su u četvrtak indeksi završili trgovanje u minusu. S&P 500 pao je 0,6 posto na 6.830,71 poen, Dow Jones je izgubio 1,6 posto i spustio se na 47.954,74 poena, dok je Nasdaq Composite skliznuo 0,3 posto na 22.748,99 poena.
Najveće gubitke imale aviokompanije
Među rijetkim dobitnicima bile su dionice proizvođača čipova Broadcoma, koje su porasle 4,8 posto nakon objave kvartalnih rezultata iznad očekivanja analitičara.
Najveće gubitke na američkom tržištu imale su aviokompanije, jer su rastuće cijene goriva povećale troškove poslovanja, dok su stotine hiljada putnika ostale blokirane širom Bliskog istoka zbog sukoba. Dionice American Airlinesa pale su 5,4 posto, United Airlinesa 5 posto, a Delta Air Linesa 3,9 posto.
U jutarnjem trgovanju u petak američki dolar je blago ojačao na 157,80 jena sa prethodnih 157,56 jena, dok je euro ostao gotovo nepromijenjen na 1,1611 dolara.
Cijena zlata porasla je 1,1 posto, dok je srebro zabilježilo rast od 2,7 posto.
