Hoće li u Federaciji BiH zaživjeti jedinstveni sistem isplate rodiljskih naknada za nezaposlene i zaposlene majke, a u cilju ujednačavanja trenutačnih rješenja koja se razlikuju od kantona do kantona, jedno je od pitanja koje tretira i kampanja “Za svako novo srce”, koju provodi Westminster fondacija za demokraciju (WFD) uz podršku vlade Ujedinjenog Kraljevstva.
Trenutačna visina naknada kreće se od 400 do 1300 maraka, no, prema onomu što se može čuti u okviru ove inicijative, mogao bi u značajnoj mjeri ojačati sistem podrške rodiljama, i to kroz dva dijela – onaj koji je vezan uz radni odnos te drugi koji ulazi u sistem socijalnog osiguranja.
Izneseni prijedlozi
Zastupnice i stručnjaci okupljeni oko inicijative u FBiH mišljenja su kako bi zaposlene rodilje trebale dobivati naknadu u visini od najmanje 66 posto prethodne plaće, a pritom se pozivaju i na Konvenciju o zaštiti majčinstva br. 183 i pripadajuću preporuku Međunarodne organizacije rada. Također, naglašavaju i kako visina naknade ne smije biti niža od minimalne plaće u Federaciji BiH (ona je trenutačno 1000 maraka), dok bi samo pravo bilo integralni dio radnog odnosa i socijalnog osiguranja, a isplate bi se realizirale putem kantona.
S druge strane, kada je riječ o nezaposlenim rodiljama, prijedlog je da one dobiju jedinstvenu naknadu u visini minimalne plaće u FBiH, a navedena bi se isplata vršila s federalnog nivoa.
“Tako bi se smanjile velike razlike među županijama i osigurala jednaka prava svim ženama, bez obzira na mjesto prebivališta. Trenutačno i zaposlene i nezaposlene rodilje u FBiH prava ostvaruju kroz socijalnu zaštitu. Izmjenama bi zaposlene majke primale rodiljsku naknadu kao pravo iz radnog odnosa, dok bi nezaposlene nastavile dobivati podršku kroz socijalnu zaštitu. Time bi žene u radnom odnosu uživale pravo koje proistječe iz njihova zaposlenja i uplaćenih doprinosa”, objasnili su, kako ih citira Večernji, pritom iz WFD-a.
Osim kantona, demografske mjere podrške realiziraju se i na lokalnim nivoima, a kampanja “Za svako novo srce” objavila je prvu jedinstvenu bazu podataka iz koje je vidljivo da u Federaciji BiH od 77 općina i gradova, njih 71 izdvaja određena sredstva, dok šest lokalnih zajednica (7,8 posto) uopće ne izdvaja podršku za rodilje i djecu.
Detaljan pregled dostupnih informacija potvrđuje postojanje nejednakosti u oblasti naknada i podrške za rodilje i djecu u općinama i gradovima FBiH. Razlike se najčešće ogledaju u manjim iznosima za zaposlene u odnosu na nezaposlene rodilje, što je slučaj u jedanaest lokalnih zajednica. U pet lokalnih zajednica izdvaja se podrška za obitelji s troje i više djece, ali ne i za one s jednim ili dvoje djece. Iz WFD-a su objasnili i kako na nivou svih lokalnih zajednica iznosi variraju: od potpuno nepostojećih (šest općina/gradova) do maksimalnog iznosa podrške od 10.000 KM (Mostar – za sedmo i svako iduće dijete; Prozor-Rama – za deseto dijete). Većina naknada je jednokratna, dok tek pet lokalnih zajednica predviđa višemjesečne naknade (Grude, Konjic, Neum, Bugojno, Novi Grad).
Stanje u RS-u
Kada je riječ o bosanskohercegovačkom entitetu RS, pitanje naknada je centralizirano na razini entiteta, ali ipak dio gradova i općina ima svoje modele podrške majkama, odnosno obiteljima s djecom. Analiza izdvajanja za rodilje i djecu te novorođenčad u 64 lokalne zajednice u RS pokazuje da samo dvije općine (Gacko i Istočna Ilidža) imaju budžetska izdvajanja i za rodilje i za novorođenčad.
Šesnaest općina/gradova nije predvidjelo nikakvu naknadu za rodilje, dok samo deset općina ima naknadu za novorođenčad (od kojih osam nema naknadu za rodilje). Čak pet općina i jedan grad nemaju predviđene nikakve jednokratne ili višemjesečne naknade za rodilje, djecu i novorođenčad.
