Nakon sedmica u kojima su vozači u Bosni i Hercegovini gotovo svakdnevno gledali nove cijene na benzinskim pumpama, sa svjetskog tržišta konačno stižu prvi signali smirivanja. Snabdijevanje sirovom naftom s Bliskog istoka značajno se oporavilo, dok najveće svjetske ekonomije pokušavaju dodatno smiriti tržište puštanjem rezervi
Za vozače u BiH još je prerano govoriti o ozbiljnijem pojeftinjenju goriva. Prema podacima Međunarodne agencije za energiju (IEA), izvoz sirove nafte s Bliskog istoka posljednjih sedmica značajno se oporavio. Situacija je znatno složenija kada su u pitanju rafinirani naftni proizvodi, među kojima je i dizel
Upravo nedostatak dizela ostaje jedna od najvećih slabosti globalnog ekonomskog tržišta. Dok se snabdijevanje naftom oporavlja, tokovi rafiniranih proizvoda i dalje su ograničeni. Drugim riječima, više dostupne sirove nafte ne znači automatski brz rast količine goriva spremnog za korištenje.
G7 posegnuo za rezervama
Da situacija još uvijek nije potpuno stabilna pokazuje i potez najrazvijenijih svjetskih ekonomija. Zemlje G7 dogovorile su koordinisano puštanje dodatnih 100 miliona barela nafte i derivata iz rezervi tokom četiri mjeseca. Značajan dio dizela trebao bi biti pušten već tokom prvih 20 dana. Cilj je povećati ponudu i ublažiti pritisak na cijene energenata.
Dizel je posebno važan jer njegovo poskupljenje ne osjećaju samo vozači putničkih automobila. Kamionski transport, autobusi, poljoprivredne mašine i veliki dio privrede zavise upravo od ovog energenta. Kada dizel poskupi, rastu troškovi prijevoza i poslovanja, a dio tih troškova se odražava na cijene hrane i druge robe koju građani svakodnevno kupuju.
Šta to znači za BiH?
Za Bosnu i Hercegovinu kretanja na međunarodnom tržištu imaju poseban značaj zbog zavisnosti domaćeg tržišta od uvoza naftnih derivata. Građani su tokom posljednjih mjeseci već osjetili snažan rast cijena. Prosječna cijena dizela početkom oktobra se kreće oko 3,77 KM po litru, dok je početkom augusta bila oko 40 feninga
Na pojedinim benzinskim pumpama cijena dizela približila se granici od četiri marke. Razlika od 40 feninga možda na prvi pogled ne djeluje dramatično, ali na 50 litara goriva to je dodatnih 20 KM. Za porodice koje automobil koriste svakodnevno trošak je još veći, dok kod transportnih kompanija koje troše hiljade litara goriva, čak nekoliko feninga razlike može značiti ozbiljnu promjenu ukupnih troškova poslovanja.
Zbog toga cijena goriva u BiH nije samo pitanje koliko će građane koštati da napune svoj automobil. Ona se odražava na cijene roba koja kamionima svakodnevno stiže do trgovina širom zemlje.
Zašto nafta može pojeftiniti, a gorivo ne?
Jendo od pitanja koje vozači često postavljaju jeste zašto cijene na pumpama ne padaju odmah kada na svjetskom tržištu pojeftini nafta. Odgovor leži u tome što cijena barela nafte predstavlja samo jedan od dijelova kompletne računice.
Na tržište BiH dolaze prerađeni naftni derivati, čija cijena zavisi od cijene sirove nafte, ali i dostupnosti rafinerijskih kapaciteta, ponude gotovih derivata, transporta, kursa dolara, akciza, putarina i marži benzinskih pumpi. Postoji i ono što zovemo vremenski odmak, gorivo koje se danas nalazi u rezervoarima benzinskih pumpi nije nužno nabavljeno po današnjoj cijeni na međunarodnom tržištu. Zbog toga pad cijene barela ne mora odmah biti vidljiv na domaćim pumpama.
U trenutnoj situaciji je za nas posebno važna jedna stvar: ponuda sirove nafte oporavlja se brže od ponude dizela. To znači da se može dogoditi da cijena nafte oslabi, a da dizel i dalje ostane relativno skup. Ipak pojavili su se prvi pozitivni signali. Posljednjih dana rast cijena goriva u BiH počeo je usporavati. Prosječna cijena dizela tokom protekle sedmice zabilježila je blagi pad od nekoliko feninga. To je premala promjena da bi se moglo govoriti o ozbiljnijem pojeftinjenju, ali nakon perioda kontinuiranog rasta pokazuje da se pritisak barem ne povećava istim tempom
Bliski istok i dalje može promijeniti računicu
Hormuški moreuz jedna je od najvažnijih energetskih ruta na svijetu. Svaki ozbiljniji poremećaj prolaska tankera kroz taj prostor može vrlo brzo promijeniti stanje na tržištu. Zbog toga se situacija može mijenjati iz dana u dan. S jedne strane stoje povećanje dostupnih količina nafte i aktiviranje strateških rezervi, a s druge geopolitički rizik koji bi u slučaju nove eskalacije mogao ponovo pogurati cijene prema gore.
Za bh. vozače zato trenutno postoji razlog za oprezni optimizam, ali još nema dovoljno osnova za najavu velikog pojeftinjenja. Pravi signal neće biti samo pad cijene barela, nego i pad cijena gotovih derivata koje nabavljaju domaći distributeri. Ako se takav trend zadrži dovoljno dugo, otvorit će se veći prostor da niže cijene konačno stignu i do benzinskih pumpi u Bosni i Hercegovini. Nakon mjeseci u kojima su građani uglavnom gledali kako brojke na pumpama idu prema gore, već bi i stabilizacija tržišta bila prva dobra vijest. Hoće li nakon nje doći i konkretno pojeftinjenje, pokazat će naredne sedmice.
