Ekonomski stručnjaci i udruženja potrošača upozoravaju da visina primanja više nije mjerilo blagostanja, s obzirom na to da inflacija brže „jede“ zaradu nego što je poslodavci i država uspijevaju korigovati.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, cijene osnovnih proizvoda i usluga u proteklih pet godina porasle su za nevjerovatnih 53,5 posto. Ovaj podatak najbolje oslikava jaz između statističkog rasta plata i realne situacije na terenu.
Riječ je o proizvodima koje građani svakodnevno koriste i taj porast direktno pogađa njihov džep, pojašnjava Lejla Aganović, stručna savjetnica za odnose s javnošću Agencije.
Kako bi amortizovala udar na budžete najugroženijih slojeva stanovništva, Vlada Federacije BiH već drugu godinu zaredom provodi akciju „Zaključavamo cijene“. Ovom mjerom, koja ostaje na snazi do 1. marta, ograničene su cijene za 65 osnovnih prehrambenih i higijenskih artikala.
Međutim, optimizam nadležnih ne dijeli struka. Predsjednik Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH, Safudin Čengić, izražava bojazan da bi inflacija mogla premašiti projektovane procente.
Inflacija od tri posto ne bi bila strašna da je stvarna. Ipak, globalna situacija i previranja na tržištu sugerišu da će ona biti znatno veća, upozorava Čengić u izjavi za FTV.
Dok građani racionalizuju svaku marku, iz udruženja potrošača stižu pritužbe na rad inspekcijskih organa i ponašanje trgovaca. Murisa Marić, direktorica Udruženja za zaštitu potrošača, ističe da se za isti iznos novca danas dobija znatno manje robe i usluga.
Kontrolni organi fizički ne stižu obići sve objekte, a poskupljenja su bukvalno svakodnevna, kaže Marić.
Oštriji u svojoj ocjeni je profesor finansija Sanel Halilbegović, koji trenutno stanje naziva nedopustivim. On smatra da država svojom pasivnošću omogućava masovno bogaćenje vlasnika kompanija preko leđa građana.
U Ministarstvu trgovine priznaju deficit inspektora, ali rješenje vide u digitalizaciji. Od 1. marta najavljeno je puštanje u rad nove aplikacije putem koje će građani moći transparentno pratiti i upoređivati cijene u različitim prodavnicama, birajući najpovoljniju opciju.
Ipak, ekonomisti su jasni: aplikacije i ograničenje cijena su kratkoročni „flasteri“. Istinski oporavak životnog standarda moguć je isključivo kroz: povećanje produktivnosti privrede; snažnija ulaganja u realni sektor; sistemsku podršku domaćoj proizvodnji.
Bez konkretnih reformi u ovim oblastima, standard građana će, uprkos papirnatom rastu plata, ostati daleko od evropskih prosjeka kojima Bosna i Hercegovina teži.
