U Zavidovićima, Bosna i Hercegovina, Svjetski dan bicikla povezan je s konkretnom lokalnom intervencijom u centru grada: klimatski otpornim urbanim redizajnom koji ima za cilj stvoriti bolje uslove za građane, pješake i bicikliste, funkcionalnije zelenilo i javni prostor otporniji na vrućine i intenzivne padavine. U okviru regionalnog projekta usmjerenog na prilagođavanje klimatskim promjenama na Zapadnom Balkanu, koji se provodi uz podršku Njemačke vlade putem The Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), Zavidovići rade na rješenju za prilagođavanje klimatskim promjenama u oblasti održive urbane mobilnosti, nudeći primjer relevantan i za druge gradove u regiji.
Pilot demonstracioni projekat fokusiran je na urbano jezgro grada – ulicu Alije Izetbegovića. Aktivnosti uključuju unapređenje trotoara, zelenila i urbanog mobilijara, ugradnju propusnih površina, uvođenje sistema za prikupljanje kišnice za navodnjavanje, uspostavljanje zone smirenog saobraćaja, kao i pretvaranje dvosmjerne ulice u jednosmjernu, sa posebnom biciklističkom trakom. Očekuje se da će intervencija stvoriti hladniji, zeleniji i prohodniji centar grada. Nakon prošlogodišnje rekonstrukcije dijela saobraćajnice za motorna vozila, ove godine planirana je potpuna rekonstrukcija pješačkih zona s obje strane ulice, uz podršku Njemačke vlade putem GIZ-a i Vlade Zeničko-dobojskog kantona.
„Očekujem da će najviše koristi imati djeca, jer ona već koriste ovaj prostor u periodima kada ulicu zatvaramo za saobraćaj. Koristi će imati i starije osobe i biciklisti. Drago mi je što će se kroz ovaj projekat obilježiti biciklističke staze u centralnom gradskom području. Mi smo prije nekoliko godina nešto započeli, ali je to bila samo jedna mala staza od oko stotinu metara. Ovaj projekat nastavlja tu priču. Nakon ove i naredne godine, kada projekat bude u potpunosti završen, dio ove ulice postat će pješačka zona – prostor pogodan za igru djece i za boravak starijih osoba u centru grada, što do sada nije bio slučaj“, kaže gradonačelnica Zavidovića, Erna Merdić Smailhodžić.
Potreba za ovom intervencijom proizlazi iz konkretnih izazova u centralnom urbanom području. Džeraldina Miličević, pomoćnica gradonačelnice Zavidovića za upravu, privredu, lokalni razvoj, infrastrukturu i međunarodnu saradnju, kaže da je prije ulaska projekta u fazu implementacije održana široka javna rasprava, koja je potvrdila da postojeći prostor ne odgovara potrebama građana.
„Građani bi željeli da ovaj prostor u centru grada bude drugačije organizovan – s više prostora za pješake, više prostora za porodice i sadržajima koji bi bili zanimljivi mladima, porodicama, djeci i, prije svega, pješacima, umjesto da se ovaj prostor sve više razvija kao prostor za automobile. U ovom dijelu ima vrlo malo funkcionalnog zelenila, dok je velika površina prekrivena asfaltom. U ljetnim mjesecima, imajući u vidu klimatske promjene koje se dešavaju i činjenicu da se klima posljednjih godina definitivno promijenila, ljeta ovdje postaju sve toplija. Ekstremne temperature imamo gotovo tokom cijelog ljeta, a već smo imali situacije da su građani kolabirali na trotoarima. Shvatili smo da je ovo mnogo više od pitanja saobraćaja i prostorne organizacije – ovo je i pitanje javnog zdravlja“, objašnjava Miličević.
Miličević napominje da je biciklistička infrastruktura u Zavidovićima još uvijek na samom početku i da, za sada, ne postoji kvalitetna niti razvijenija biciklistička infrastruktura, osim na pojedinim lokacijama gdje su biciklističke staze izgrađene ili obilježene.
„Izazov za ljude koji žele češće koristiti bicikl, i to ne samo u rekreativne svrhe, jeste to što se ne mogu sigurno i bezbjedno kretati biciklom kroz grad i urbanim saobraćajnicama zbog neadekvatne infrastrukture. Ono što želimo postići izgradnjom biciklističkih staza nije da staze postanu cilj same sebi. Naprotiv, želimo stvoriti prostore i sadržaje koji su poželjni mladim i obrazovanim ljudima koji su svjesni klimatskih promjena i potrebe za multimodalnim transportom“, kaže Miličević.
Aktivnosti u Zavidovićima dio su šireg regionalnog napora, uz podršku Njemačke vlade, za jačanje prilagođavanja klimatskim promjenama u urbanom transportu i održivoj mobilnosti širom Zapadnog Balkana. U partnerstvu s Transportnom zajednicom, NALAS-om i CIVINET Slovenia – Croatia – SEE, projekat podržava jačanje nacionalnih i općinskih kapaciteta za otporan urbani transport, planiranje održive mobilnosti i integraciju klimatske otpornosti u planove održive urbane mobilnosti. Kako ističe Alexander Erlewein, menadžer projekta u GIZ-u, Zapadni Balkan je među evropskim žarištima globalnog zagrijavanja, dok je regija još uvijek nedovoljno pripremljena da odgovori na ove posljedice.
“Pilot-projekti poput ovog u Zavidovićima važni su jer koncepte klimatske otpornosti i održive mobilnosti pretvaraju u praktična rješenja koja građani mogu osjetiti u svakodnevnom životu. Uključivanje građana u oblikovanje prijedloga za preuređenje glavne ulice i centralnog trga, čija je rekonstrukcija planirana u narednom periodu, pokazuje snažnu opredijeljenost lokalnih donosilaca odluka da grad prilagode potrebama svojih stanovnika, a ne potrebama automobila. Stavljanjem održivosti, klimatske otpornosti, čistijeg zraka, atraktivnih zelenih javnih prostora i javnog zdravlja u središte urbanog razvoja, Zavidovići postavljaju primjer kako gradovi mogu stvarati ugodnije i na budućnost spremnije okruženje za svoje zajednice. Osim lokalnih koristi, ovakve intervencije stvaraju znanje i praktično iskustvo koje može inspirisati i usmjeriti druge općine širom Zapadnog Balkana. Na taj način jačaju regionalnu saradnju i pomažu gradovima da se prilagode klimatskim promjenama, istovremeno unapređujući održivu urbanu mobilnost.”- Milenka Mila Pantelić, menadžerica programske komponente, GIZ.
Na Svjetski dan bicikla, primjer Zavidovića pokazuje kako konkretna intervencija u javnom prostoru može doprinijeti boljim uslovima mobilnosti, većem obimu zelenila, većoj otpornosti na vrućine i padavine, te kvalitetnijem javnom prostoru. Takva lokalna rješenja, zasnovana na stvarnim potrebama i prilagođena lokalnom kontekstu, mogu biti relevantna i za druge gradove širom Zapadnog Balkana.
